Gazimo po njima, preskačemo ih, tražimo ribu ispod ili pored njih, divimo im se kao i oblicima koje tvore, ali se rijetko zapitamo šta su i kako su zapravo  nastajale, jedna od najznačajnijih karakteristika kraških rijeka, pa tako i naše Jedine, kako su, dakle, nastale sedre. S toga evo jedan  zanimljiv članak o unskim sedrama, objavljen u listu UNSKI SMARAGDI br. 5,  iz davne 1992 god. (koji sam, nećete vjerovati, dobio iz Austrije) :

 

Piše: prof.dr. Ivo Matoničkin

Na slapovima i brzacima rijeke Une, kao uostalom i na ostalim našim kraškim rijekama, vladaju posebni ekološki uvjeti, koji se znatno razlikuju od onih koji su karakteristični za ostale vode na kopnu. Zbog tih specifičnosti nastale su na kraškim rijekama sedrene tvorevine, na kojima su se naselile samo određene biljne i životinjske vrste, prilagođene na posebne životne uvjete. Ti posebni životni uvjeti bili su ograničavajući faktor za naseljavanje drugih organizama...

Osnovu životnih zajednica (biocenoza) u rijeci Uni čini vegetacija raznih biljaka, prvenstveno algi i mahovine, koje prate brojni predstavnici skupina životinja, kao što su virnjaci (Turbellaria), puževi (Gastropoda), maločetinaši (Oligochaeta), pijavice (Hirudinea), rakušci (Amphipoda), kukci (Insecta) i dr. Među biljnim i životinjskim vrstama ima mnogo tzv. sedrotvoraca, koji svojim prisustvom omogućavaju zadržavanje čestica kalcijeva karbonata, i na taj način učestvuju u stvaranju sedrenih naslaga različitog oblika.
Posebni ekološki uvjeti koji omogućavaju razvoj i održanje životnih zajednica na rijeci Uni su količina, temperatura, brzina strujanja vode, količina ugljik-dioksida (slobodna ugljična kiselina), što je naročito značajno za životinje, ali i za biljni svijet, te količina otopljenog kisika u vodi. Smatramo da treba naglasiti da životne zajednice na sedrenim slapovima i brzacima rijeke Une treba promatrati i u vezi s klimatskim i općim geomorfološkim uvjetima, koji, u krajnjoj liniji, djeluju i na fizičko-hemijske uvjete.
Sve to zajedno, dakle, čitav sklop različitih faktora, djelovao je i djeluje na stvaranju i održavanju sedrenih naslaga na rijeci Uni. Moramo naglasiti da su uvjeti za stvaranje sedrenih naslaga u rijeci Uni, prema našim istraživanjima, nepovoljniji nego na drugim našim kraškim rijekama. Relativno niska temperatura vode, ne samo zimi, nego i ljeti, spriječava intezivnije taloženje sedre, i pored relativno velike tvrdoće vode. To su razlozi da u toj rijeci sedrene naslage sporije rastu.
Prema morfogenetskim karakteristikama u rijeci Uni mogu se razlikovati tri tipa sedrenih naslaga. U početnom stadiju razvoja nalaze se sedreni pragovi, koji su ispod površine vode. Nagomilavanjem sedrenih naslaga na njihovoj površini postaju barijerice visine do 0,5 m iznad površine vode. Na površini barijerice zadržavaju  se razni sedrotvorci, osobito alge, mahovine, trzaljci, tulari i puževi, koji zadržavaju čestice kalcijeva karbonata i na taj način pridonose da barijerica raste u vertikalnom smjeru. Iz barijerice rastom napokon nastaje prava sedrena barijera, na kojoj možemo zapaziti različite oblike, kao što su sedrene brade, zastori, poluspilje, spilje i dr.
Na kraju bi mogli reći da je, prema našim istraživanjima, najbolje u rijeci Uni razvijena sedrotvorna vegetacija svjetla, i to naročito Cinclidotus i Platyhypnidium vegetacija, a od životinja su zastupljeni Trichoptera (19 vrsta), Ephermeroptera (14 vrsta), Mollusca (9 vrsta), Oligochaeta (7 vrsta), Diptera (4 vrste), Plecoptera (4 vrste), Coleoptera (4 vrsta), Hydracarina (2 vrste), Nematodes (2 vrste), i Tubellaria (1 vrsta). Ovaj broj životinjskih vrsta sigurno nije konačan. Daljnja istraživanja će sigurno pokazati da je on mnogo veći, osobito u skupinama Oligochaeta, Diptera, Plecoptera, Coleoptera, Nematodes i Tubellaria.